Zelite li ubuduce redovno dobijati tekstove iz nase nove rubrike E-sejistika@, javite nam.

E-sejistik@

Pise: Muharem Bazdulj

Douglas Adams (1952 - 2001)  TRAZECI ODGOVOR NA VELIKO PITANJE ZIVOTA, SVEMIRA I SVEGA OSTALOG Prije price o samom Douglasu i njegovom Vodicu i cijeloj maloj industriji koja se stvorila oko ovog fenomena valja nam naglasiti neke od manje poznatih Adamsovih aktivnosti te utjecaja. Douglas Adams bio je, recimo, specijalni gost u nekoliko epizoda Leteceg cirkusa Montija Pythona te je na druge nacine utjecao na njegovo kreiranje tako da bi se bez imalo pretjerivanja mogao prozvati jednim od pajtonovaca. Terry Jones bio mu je jedan od najboljih prijatelja. Dobro je poznato i njegovo prijateljstvo sa Davidom Gilmourom iz Pink Floyda. Douglas Adams je dao ime posljednjem albumu flojdova; krstio ga je Division Bell prema frazi iz pjesme High Hopes. Na odjavnoj spici kultnog filma Dogma Kevina Smitha (koji je i autor sjajnih Trgovaca i izvrsnog Proganjajuci Amy) izrazeni su special thanks - Douglasu Adamsu. I, naravno, tu je vec legendarna pjesma grupe Radiohead, po mnogima najmladja klasicna kompozicija rock muzike, Paranoid Android. Ovaj singl sa glasovitog albuma OK Computer (koji po svim relevantnim anketama spada u top ten cijelog proteklog stoljeca, a samim tim i historije rock and rolla) jedna je od skladbi koja markira ulazak rocka u novi milenij. Ime je dobila naravno po liku iz Adamsovog Vodica, Marvinu, paranoicnom androidu, tom famoznom depresivnom robotu. Douglas Noel Adams (prema inicijalima medju fanovima poznat i kao DNA) rodjen je u Cambridgeu jedanaestog marta 1952. godine. I umro je jedanaestog u mjesecu, jedanaestog maja 2001., godine. Umro je u Kaliforniji, neocekivano, od srcanog udara. Imao je samo cetrdeset devet godina. Umro je u teretani slicno Robertu Musilu koji je preminuo jednog jutra dizuci tegove. Ostavio je tri ozaloscene zene: majku, suprugu i sestogodisnju kcerku. U sluzbenim biografijama stoje podaci da je radio i kao cistac kokosinjca, zidar, tjelohranitelj i bolnicki nosac. Diplomirao je i magistrirao u Cambridgeu, a bavio se i rezijom te radijskom produkcijom. Upravo od radija je i krenula velika fama njegovog Vodica kroz galaksiju za autostopere. Po vlastitom Adamsovom priznanju prva ideja za ovaj Vodic pala mu je na pamet dok je kao mladic putovao Francuskom uz pomoc turistickog vodica. Sitna usputna ideja prerasla je u opsesiju. Prica o Arthuru Dentu i Fordu Prefectu koji neposredno prije propasti Zemlje odlaze u svemir opremljeni samo Vodicem kroz galaksiju, vodicem na cijim koricama pise Ne panici (Don't Panic) najprije se inkarnirala kao radio emisija u programu BBC-a 1978. godine. Ova humoristicka SF pikarska saga uskoro se pojavila i u obliku knjige. Avanture Adamsovog dvojca koji na svojim putovanjima susrece likove kakvi su Zaphod Beeblebrox, njegova djevojka Trillian (pravo ime Tricia McMillan), Veet Voojagig te, naravno, Marvin paraniocni android, postigle su nezapamcen uspjeh. Radijski Vodic jedina je radio-emisija u povijesti koja je nominirana za nagradu Hugo, SF Oscara (te godine osvojio ga je film Superman). Vodic je prodan u petnaestak miliona primjeraka, a ponukan njegovim uspjehom Adams je napisao i nekoliko nastavaka poput Restorana na kraju svemira. Nisu radio i knjizevnost bili jedini mediji Vodica: snimljena je i TV serija, postavljana pozorisna predstava, a Adams je pred smrt radio i na scenariju za film. U posljednjih nekoliko godina Adams se posvetio internetu. Bio je osnivac internet kompanije Digital Village, a mnogo je radio i na svojevrsnoj online verziji vodica, na web stranici h2g2.com. Bio je svjestan vremena u kojem zivi, intuitivno je naslutio nove izazove za umjetnicko djelu u - kako bi rekao Walter Benjamin - vijeku njegove tehnicke reprodukcije. Adamsovi fanovi uglavnom i jesu lutalice internet galaksije, te virtualne inacice Gutenbergovog kosmosa. Malo je autora prije Adamsa na internetu ovako ozaljeno. U samo dva-tri dana nakon smrti forumi na stranicama posvecenim Adamsu zakrceni su zalosnim porukama. Internet je ona utopijska galaksija kojom putuju Adamsovi fanovi poistovjecujuci se sa Adamsovim likovima. Internet: mjesto raznolikosti, a ne nametnutog jedinstva; internet: anarhicna republika bez zabrana i cenzure; internet: mjesto potpune slobode i mjesto bez tajni; internet: paralelni svijet i veliki demistifikator; intenet: galaksija s one strane duge. Jedna od tajni Adamsovog uspjeha jest ono famozno nadrealisticko spajanje nespojivog. Adams je spojio science fiction, prije njega zanr zamorno ozbiljan, sa fascinantnim engleskim humorom. To je onaj humor Adamsovih prijatelja montipajtonovaca. Kao sto su se oni u filmu Meaning of Life sprdali s filozofskom opsesijom smisla zivota, tako se i Adams na slican nacin nasalio. Jer centralno pitanje Vodica i njegovih nastavaka jest Veliko Pitanje Zivota, Svemira i Svega ostalog (the Great Question of Life, the Universe, and Everything). Odgovor na ovo pitanje je jednostavan: 42. Naucnici tvrde da je tajna zivota u dezoksiribonukleinskom acidu cija je skracenica identicna Adamsovim inicijalima odnosno nadimku poznatom medju fanovima: DNA. Adams ih je demantirao. Pravi odgovor je 42. George Steiner tvrdi da je simbol Kafkinog uspjeha cinjenica da on od slova K nacinio svoju metafizicku svojinu; slican je odnos Adamsov s brojem 42. Ecov roman Ime ruze predstavlja izmedju ostalog i veliku apologiju smijeha. Ivo Andric je govorio: "Najredje u jednoj literaturi je humor; ima velikih literatura bez humora, jer dobar humor je redak, dobar humor je kao dragi kamen, dragocen je." Adamsu niko ne moze kazati da svoje citatelji nije zdravo i kvalitetno nasmijavao. Mozda najljepsa prica o vaznosti smijeha je jedna hasidska legenda. U njoj se rabiju Baruhu iz Chusa na pijaci Lapet ukaze prorok Ilija. Rabin ga upita ima li u prisutnom mnostvu ljudi ijedan covjek koji ce imati udjela u buducem svijetu, a prorok odgovori negativno, rece da nema ni jednog jedinog. Nesto kasnije naidjose dvojica stranaca, a prorok rece rabiju da ce njih dvojica biti spaseni. Rabin ih upita cime se bave, a oni odgovorise kako su klaunovi, kako kad vide nekog zalosnog zele ga razveseliti. Adams je nasmijao i razveselio mnoge ljude. Ako je vjerovati hasidskoj legendi bit ce spasen, a vodic kroz galaksiju smrti bit ce mu Beatrice, a ne Vergilije. Do sada objavljeno u rubrici E-sejistik@: Markiz de Sade (1740. - 1814.) : COITO ERGO SUM! 25. jun 2005. Emil Cioran (1911-1995) : RUMUNJSKA APOKALIPSA 25. apr 2005. Elfride Jelinek (1946- ...) : NOVI NOBEL ZA SREDNJU EVROPU 25. dec 2004. Nick Hornby (1957- ...) : FUDBAL, MUZIKA, FILM 26. aug 2003. Otto Wininger (1880-1903) : NESRETNI GENIJE 30. dec 2003. Leon Uris (1924-2003) : WESTERN, GETO, BLISKI ISTOK 18. dec 2003. Danilo Kis (1935-1989) : IZBROJEN, VAGNUT, RAZDIJELJEN 1. dec 2003. Jerome David Salinger (1922.-1969.) : Pisac Lovca u zitu 10. jun 2003. Jack Kerouac (1922-1969) : Neprekidni blues jazz pjesnika 10. mar. 2003. Oscar Wilde (1854.-1900.) : Vazno je zvati se Oscar 2. feb. 2003. Antoiene De Saint Exupery : Pilot i Mali princ 24. dec. 2002 Albert Camus : Mit o Camusu 24. sep. 2002 Vidiandar S. Naipaul : Onaj koji vidi 25. aug. 2002 Jorge Luis Borges : Covjek koji je spasio knjizevnost 25. jun. 2002 Nikolaj Vasiljevic Gogolj : Revizor mrtvih dusa 25. maj. 2002 Johann Wolfgang Von Goethe : Deutches Requiem 22. apr. 2002 Friedrich Nietzche : Revolucija stila 30. mar. 2002 Jean Baudrillard : Devet milijardi rijeci 12. feb. 2002 Milan Kundera : Vjernost rodjendanu 24. jan. 2002. Julian Barnes : Do tragedije i natrag 10. jan. 2002. Miroslav Krleza : Amazon.com 18. dec. 2001. Hose Saramago : Carobnjak i administracija 13. dec. 2001.     Povratak  na pocetak strane

Posjetite strane  Bestseleri, Nove knjige i Prikazi!.
Povratak  na pocetak strane